Breaking News

Ndoogu kawle

Ndoogu kawle, hono no ndoogu ndunngu e ndoogu dabbunde nii, ina jogii tatiwal. Tatiwal ko koode, ɗe keewi ko wonde ɓurɗe laaɓtude, jogiiɗe mbaydi kaatane, ballooje en e waawde jamminoraade e nder jammaagu. Ɗe kawle ɗee ko hoodere jawgel (ɗatal kalhaldi), hoodere faaɓru (Caamaaba) e hoodere wuddu-puccu (ɗatal jaɓɓal). Hay so tawii ko kannje ɓuri waasde laaɓtude e koode tatiwe ɗiɗi keddiiɗe ɗee, eɗe newnana en jamminde ɗatal kalhaldi e ɗatal Caamaaba ; ɗatal Liɗɗi kam tawetee ko ina lommbii hakkunde koode kaatane ɗee, no gonɗi e juɗeede nii.

Jawgel ko hoodere ɓurnde laaɓtude e ɗatal Kalhaldi, ko ɗatal howkullewal ngal Naange taccitta ñande 19 seeɗto haa 14 duujal. E deggondiral howkullewal, ɗatal ngal tawetee ko hakkunde ɗatal Wuune to fuɗnaange e ɗatal Liɗɗi, to hirnaange.

Ɗate ndoogu kawle, hay so ina coomi ɗate « mooytotooɗe », ko ɗe ɗate jalbuɗe ɗe ngonata, beeɓɗe heɓtinde yoga heen : ɗatal Cayte (peeñowal e mbaydi alkulal W) to rewo, ɗatal tuppere e ngal Jaɓɓal. Lilluɗe ɓadiiɗe lillungal men, Fedannde Malaaɗo, yantude e ñukke koode ŋarɗuɗe ina peññina cuɗaaje mumen, so bojel jaɓii aynoyde e ɗee kawle.

Sooyno hedde fuɗnaange, a woorata hawrude e ɗatal Wuune, ina fuɗda e mutgol naange, enge hawni ellee daɗaange, abbotoonge Njaane, gaynaako ayni ñalawma, fooyni ɗaŋe jamma. Ma a heɓtinir nge hoodere ɓaawre (aldebaraan), laatiinde yiytere mayre woɗeere coy. Ɗoo, a woɗɗaani, hoto woomo, niwre Yahoyre ina « suurka », sara ɗoon, gila nde sinwaanaaɓe ceedii lewñalloore ina seeki ndoogu, yanyii ñalawmaaji morse 1054 haa tottan maa seeɗto 1056, duuɓi ɗiɗi jahduɗi e naange e hoore. Ko ruulde heno wonnde e feefde, ende fetoo no cuurki jardugal cimmotooɗo, cimmitiiɗo duuntirta e borgo, ko ɓuri hannde duuɓi ujunere, ko nde wonnoo koodel ñalawma. So ina wiyee : « Hoodere yiyetaake ñalawma », tawata ko nanngal naange huuɓtodinaani walla lewñalloore fettaani.

Alla yoo to jaaltaaɓe Rufi-awdi (ɗatal) wonnoo, ŋaaɓlooje ɗatal liingu worgo ngubbii, ko woɗɗunoo fotde 25 hitaande lewndu, caafe mum killii gila 300 milliyoŋ hitaande, waɗde fomalhoo (hunuko liingu) feeñii, ɗatal Caamaaba jaaɓtinii wubbaango, ɓaytoɓayto ƴeeŋtii ŋore maayo, yahɓanii jehri, tiindaande ɗatal tuppere. Eptolomee jeertiniino wakkoyooɓe dene jehri, yoo ndeento nokku Tuppere, ko tiindaade fuɗnaange-rewo, bec les ɗatal cayte, ko ɗoon nde waɗi laylayte.

Alla yoo mo faɗɗan maa e ɗee jalbooje, ɗee niwɗooje, ɗeya doytooje, haa nii e ɗee toɓooje. No garɗe ñifde sekre e laawre nde Wuune wondi, toɓooje, jaranii ɗumen suytinde ndee falnde HII, ɗo ɗe cuuɗinoo hade majje feeñde e mbaydi ñukkere yaññiniinde ɓurnde ɓadaade yuɓɓo naange men. Kannje fof e jogaade terɗe nayi (4) maamaaje boɗeeje e nder ñukkeere majje yaññiniinde ndee, ñukkeere ndee waawiino renndinde ko ina yettoo teemedde nayi (400) waadere, ngam yettinde ndeen fayndaare, so tafde hoore Wuune, nde gallaaɗi kogi. Mo wiyi ina taccita ñaarngo majje, carfal kitaale 17.6 lewñere, mbara ɗum ɗomka, haalaaka wiyde ina mooɓa ɗe no mooɓoowo kaaƴe woli (carfal majje kuuɓtodinngal ko 65 hitaande lewñere).

Ɗaccu ! Ɗoo, ɗo en njaltaani tawo e ɗatal Wuunde, ina gasa tawi ngon-ɗen haa jooni ko e limde jabe ñukkere ɗaccuki, ujunnaaje tati (3000) hoodere ɗoftondirɗe e guurtol gootol weeɓanaani birdoowo ; walla tawi ko njeeɓeegu ngol gorwoccondirol koode : Wadda mawnde (saasre), Dadol Yooli e Ɓaawre liiltini yahndo men. Ñukkeere ɗaccukki walla mbiyaa ñukkeere M45, e nder jinnditerdu Charles Messier (4 mbooy 1769) walla mbiyaa As-surayaa, woniino maande tuugnanoonde e limlebbi aarabeeɓe, nde yimiyankooɓe lollinnoo. Ɗaccuki noon wonaa tan woɗɗaani en, ngati ko diwal ñayi, ngal 444 hitaande lewndu, ki ƴettantee, kono ko nduuɓon 100 miiliyoŋ hitaande tan koode makki njogii. So en kiisiima duuɓi yuɓɓo naange men kam e njaajeendi Fedannde Malaaɗo, lillungal men, Ceerno am, Pullo Hannde wiyataa kam mi heltii ngal diwal e kon nduuɓon.

Garal kawle noon ina maantinorii gartal ɗatal peƴtoor. No puccu mburaangu, bibje maggu ina kebanii taccude jolɗe hakkunde men e lillungal jaɓɓal (M31) e tiindaade satiinde mum lillungal tatiwal (M33) taweteengal e ɗatal tati-mbati, tawi ngu diwri ko damuɗe nayi kaaba; ngoɗɗeeki ɗatal jaɓɓal noon, 2.55 milliyoŋ hitaande, wona jolaaɗo kala huudanoo ɗum, hay so tawii teeɗondiral hakkunde lillungal jaɓɓal e lillungal Fedannde Malaaɗo ko 440 000 km /yamnde kala. E ngal goɗɗal fof, eɗen mbaawi yiyrude M31 e M33 gite ŋaasa-ŋaas. Ndaw mawneeki e ngoo weeyo, ngo hay hakkille ceeɓɗo hortotoo ayowinde !

Kawle ngasataa hawlihawlinde tawi hoodere ɓota willere duraani mooɗndere e haaraani tuppere. Tawee ko ɗuum ba ɓurde jalbude e koode Ɗatal karu ? Ɓota ko hoodere maamaare oolde nde ñilkaango feeñngo ngo 0.8, ko ɗuum waɗi nde wonde jeegoɓiire ɓurnde ñilkeendi e nder ndoogu. Hoodere ɓota noon wonaa hoodere woɗɗunde en no feewi, nde yahrantee tan ko 42 hitaande lewndu ; ende jeyaa e 100 hoodere ɓurnde ɓadaade leydi. Ko nde hoodere sowiinde, wappitiinde naange men laabi 10 mawneeki.

Rujjo, fommo, mbaañ e ɗiiña no hoɗɓe arooɓe saro e hiiraade, ko deggondirooje e ɗii jammaaji, tuggi mutal haa puɗal. E oo jamma, so a heɓtinii ɗaŋre Rujjo a annditat ɗatal caamaaba, ngati ko e hoore mabba ɗaŋre nde ruudata, hono no ɗaŋre fommo, to bannge hiirnaange mum, tawetee ina yinoo e bempeƴƴe ɗatal Rufi-aawdi. Lewru kañum feŋi batol mum ko e dingiral ɗatal liɗɗi, ɗo woɗɗaani ɗatal tati-mbati e ɗatal kalhaldi.

Mammadu Saalif Mbaay

Goomu Fulo e Wiɗto

About Diagana

Check Also

Basiiru Jomaay Fay fiilaama hooreejo Senegaal

Hooreejo 5ɓo Senegaal fiilaama talataare hannde 2-4-2024. Hooreejo Basiiru Jomaay Fay, duudaniiɗo waylaare, cuɓiraaɗo batte …

Laisser un commentaire

Votre adresse e-mail ne sera pas publiée. Les champs obligatoires sont indiqués avec *