Downgu laamu Muritani : Mbele waawde Arab wontaani farilla ?

Caggal wooteeji sarɗiyankooɓe e meeriiji njuɓɓinenooɗi nder wertaango leydi Muritani, jaagorgal garwaniiwal Muritani Mohame Bilaal, sosii ɗowngu laamu mum kesu, e yamiroore hooreejo Mohamed Seek Ghaswaani. Ngol woni laawol tataɓol ko ɗowngu laamu nguu, ine waylee gila nde hooreejo leydi ndii ari e laamu. Ngol toɗɗegol ine seerti no feewi e baylitte jawtuɗe ɗee.

Ko ine wona jaagorɗe 9 njaltii, woɗɓe toɗɗaama. Hay so tawii, sababuuji won jaagorɗe jaltugol mumen ɗowngu laamu nguu, ine huuñtoo, yoga e maɓɓe ine fummitoo. So en ƴettii e Braahiim Vaal, gonnooɗo jaagorgal jaŋde ngenndiire e mbayliigu tippudi nehdi e jaŋde, gila o toɗɗaa, ŋuttu-ŋuttu ine heewi sanne hakkunde makko e gollodiiɓe makko to jaagordu jaŋde ngenndiire. Teskaama omo heewi nootitaade caɗeele dookotooɗe hakkunde janngooɓe e jannginooɓe, tawii ko e gullitaali gummoriiɗi e jannginanteeɓe, nde o yettii kala, ko noon o ƴetturtu pellitte kiiɗooje jannginooɓe ko aldaa e ƴeewtaade caɗeele yummaaje ɗee luggiɗinaade e kaan gagga, ngam ñawndude ɗum.

So en ndokkii yeru e hitaande yawtunde ndee, debbo gooto woytiniino mo nder leeɗe lemeleme laamorgo ngoo wonde, ɓiyum janngintaake, jannginoowo oo, ko e telefon mum hippii. Seedaama kanko Braahiima Vaal, nootoraade e kaan haala fitina, konnguɗi ƴagguɗi muusɗi, faade e jannginooɓe. Ko ɗoon e ɗoon o ƴetti yamiroore karmingol kala jannginoowo, huwtoraade telefon nder janngirde. Kono haɗi ngal pellital siyneede, ko no o ardi nih e tee gollodiiɓe makko heewɓe njahdaano e ɗum, ngati e wiyde mumen, defte keewɗe jannginirteeɗe, ngoni ko e telefonaaji, jannginooɓe heewɓe ko heen njowitii. Eɗen mbaawi rowirde e alhaali makko, kawgel Bak hitaande 2023, feññinde jinngere, heedande janngoowo e dow jannginoowo e tee ne geɗe makko fof maa pellitte makko fof, o ƴettata ɗum ko e mbedda. No konnguɗi ngardi e makko fof, ko noon o yaltirnirta e hunuko, heen sahaa so o jooɗtoyiima o etoo ɓuƴtude e moƴƴinde haala kaa. Ndeen noon konngol wayata e neɗɗo ko no, leggal keccal nih ; ɗoon ɗo konngol yaltaani e hunuko maa, ko leggal keccal delep ine ɓuƴtoo, fortinee loy, ngati ko aan jeyi ngol. Kono so hisii haa yaltii, a nattii jeyde ngol, ine waawi naatnude ma e boleeru ndu a tijjenooki. En mbiyaani noon, ko ɗeen pergitte pillipillinooje, saabii ittegol makko.

Holi ko waɗi, jaltugol Usmaan Kan nder ɗowngu laamu gonnooɗo jaagorgal geɗe fagguduyankooje wonti coccorgal jaayndiyankooɓe ? Mbele ɗum nih, ine jaggiree ko bettere ? So tawii ko o joom jaŋde toownde, gadduɗo yeñcino, njeñcudi moƴƴiri e faggudu, hol ko waɗi mo joñeede ?

So en nduttiima caggal seeɗa, maayirɗe hitaande 2020, Kanko Usmaan Kan nde o wonnoo jaagorgal geɗe fagguduyankooje e ƴellitagol ceŋɗe porodiwiiji, o ariino batirde ngenndiire Muritani, ngam haalde ko yowitii e faggude leydi ndii senngo ngo o halfinaa. Kono nde fuɗɗii haalde, ko sarɗiyanke gooto ine wiyee Wul Seek Mohamed Faadel telɓini mo haɗi mo haalde, woy saayoo ko mo haala Farayse « Muritani ko leydi aarabiri, so o waawaa Arab (Safroore) yo o haal Pulaar ». Mbele konngol sarɗiyanke oo, ko fasnaade ɗum Pulaar walla waɗiri noon ko hersinde Usmaan Kan e dañde Fulɓe woɗɓe yahdooɓe e makko. Kono kaan haala fiyanooma hello ɓooyii, kono battinaɗe, tooke mum ine keddii haa jooni. E tee oon sarɗiyanke, ine haalatnoo Farayse nder batirde ngenndiire ndee.

Yeddinaani, Usmaan Kan saɗeende makko nder ɗowngu laamu Muritani, ko waasde mo waawde haalde Arab maa Safroore. Etee o wajjiɗaani, ngati jannguɓe dowrowɓe heewɓe muritaninaaɓe mbaɗi jaŋde mumen ko e Farayse. Fuɗɗoraade Usmaan Kan, muritaninaajo gadiiɗo yahrude « polytechnique » nder leydi ndii kadi gonnooɗo cukko-hooreejo booñ BAD, jaŋde makko fof o waɗi ɗum ko e Farayse. Kan, salii oon sahaa haalde Arab, e tee ne ndeen hitaande hooreejo batirde ngenndiire ndee, hollitiino ɗemngal Farayse alaa ɗoo geɗal. Kan fof e wonde ɗum ɓadiiɗo hooreejo leydi ndii, peɗɗitagol makko, ceeɓndam makko, ine gasa tawii ɓeydii ittude mo jaagorgal geɗe fagguduyankooje, ko lulnde 5ɓiire leyɗe aarabeeɓe yowitiinde e faggudu yuɓɓinteende lewru jolal 2023. Ndeen noon, ɓayde ko leyɗe Arab e tee ne kalfinaaɗo ngoon senngo haalataa ngal ɗemngal, ine gasa tawo ɗum ine jeyaa ittegol makko. Hannde oo, Jaagorgal garwaniiwal ngal, waɗti ɗoon ko Abda Salaam Wul Mohamed Saleh.
So tabitii hankadi Muritani nattii suuɗaade jaalɗingol ɗemngal Arab e banngeeji fof, hol to jogori waɗoyde kaŋŋe mbuure mum, tafaaɗo e leydi ndii. Mbele wonaa woɗɓe njogori huwtoraade, ɓee jannguɓe dowrowɓe laŋkaaɓe ? Mbele nih ɓiɗɗo ine waawi dañeede ñande duhngal ?

Umaar Alhajji Caam
Jaayre Pinal-JP

About Diagana

Check Also

Sports: La Première édition du tournoi de football de la coupe du maire de Kaédi a démarré Dimanche

Dimanche 12 mai 2024, le stade municipal de Kaédi a été le théâtre de la …

Laisser un commentaire

Votre adresse e-mail ne sera pas publiée. Les champs obligatoires sont indiqués avec *