Ko ngol woni go’o ko Fedde AES renndinde leydi Mali, Burkinaa e Niiseer ko ine njooɗdoo e nde CEDEAO ɗum hannde wonnoo 22 duujal (mee) e sahaa batu jaagorɗe to Bamako.
Nguuɗoo batu, yuɓɓinaa ko e gardagol hooreejo jaagorɗe leydi Mali, hono Abdoulaye Maïga, hawri e ardiiɓe dipolomasii leyɗeele tati Sahel ɗee e hooreejo Goomu CEDEAO, hono Umar Alieu Touray, ina maantiniri mbayliigu mawngu e nder ceergal diiwalyankeewal ngal. E nder ngonka jiiɓru geɗe politik e ŋakkeende kisal, ngalɗoo kaaldigal ine yaakoraa maa uddit dame njoorta moccugol luure hakkunde CEDEAO e AES.

Ine jeyaa e toɓɓe yummaaje jeewtidaaɗe ɗee, ko adii kaaldigal geɗe nafooje denndaaɗe caggal jaltugol leyɗeele Fedde AES e CEDEAO.
E nder yeewtere ndee, senngooji ɗiɗi ɗii ƴettii tonngol ngol diisnondiral ngal waɗi ngam udditde kaaldigal hakkunde Fedde AES e CEDEAO. Ɓe kaalii heen geɗe teeŋtuɗe jowitiiɗe e politik, dipolomasi, e juɓɓule, sariya, kisal e ƴellitaare faggudu e renndo.
Gaagaa ɗum nih, senngooji ɗiɗi ɗii kala ciftinii pellital ardiiɓe leyɗeele diiwe ɗee ardinde nafooje dowrowe ɓesnguuji Afrik bannge Hirnaange, tawa ina reena kisal maɓɓe ko wayi no yah-ngartaa yimɓe e jawdi dow wellitaare. Ko noon ne kadi senngooji ɗiɗi ɗii kollitii kulhuli mumen e ngonka kisal, ɓe nanondirii ko ɓuri yaawde gollodaade ngam sosde sarɗiiji potɗi huutoreede ngam gollondiral moƴƴal e haɓaade ceɓɓitaagu.
Ɓe kollitii ngalɗoo gostondiral gadanal, maa jokku, tawa ina ardini e kala sahaa nafooje ɓesnguuji Afrik hirnaange.
JP